Hrvatsko Gospodarstvo: Povijesni Razvoj i Ključni Sektori

Razvoj hrvatskog gospodarstva kroz povijest

1. Obrtničko-manufakturno razdoblje

• Hrvatsko gospodarstvo zaostaje za gospodarstvima Srednje i Zapadne Europe.
• Hrvatska je gospodarska periferija Habsburške Monarhije, koja je prometno vrlo povezana.
• Autarkična poljoprivreda, skučena feudalnim odnosima, ukinutih tek 1848. godine.
• Manufakturni i industrijski pogoni razvijaju se u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Osijeku, Splitu i Puli.

2. Industrijsko-željezničko razdoblje

• Prvi industrijski pogoni bili su mali, s primitivnim strojevima.
• Kupovna moć stanovništva bila je slaba, tržište nerazvijeno.
• Nedostatak domaćeg kapitala; usmjerenost stranog kapitala na iskorištavanje jeftine radne snage i šumskoga bogatstva.
• Druga polovica 19. stoljeća: izgradnja pruga, razvoj prometa, trgovine i turizma.

3. Između dva svjetska rata

• Razvoj Hrvatske sporiji od razvoja zemalja Srednje i Zapadne Europe.
• Hrvatska počinje gospodarski stagnirati.
• Gubitak Istre, Rijeke i Zadra usporava gospodarski razvoj.
• Broj radnika povećao se na 200.000.

4. Socijalistički razvoj

• Nakon Drugog svjetskog rata pristupilo se obnovi infrastrukture i intenzivnoj industrijalizaciji zemlje.
• Snažna deruralizacija i deagrarizacija, nekontrolirana urbanizacija.
• Znatan dio dohotka usmjeren u Beograd.
• 1950. godine uvedeno je radničko samoupravljanje, što je dovelo do bržeg industrijskog rasta i izgradnje stambenih četvrti.
• 1980-ih: razdoblje krize – vraćanje stranih kredita opterećuje razvoj; gospodarska stagnacija i monetarna inflacija.

5. Tranzicija hrvatskog gospodarstva

• Hrvatsko gospodarstvo prelazi iz neuspješnog planskog u otvoreno tržišno gospodarstvo.
• Prijelaz otežan ratnim razaranjima uzrokovanim velikosrpskom agresijom.
• Hrvatska je doživjela veliki pad.
• Posljedice: povećanje broja nezaposlenih, odljev visokoobrazovane radne snage i porast broja umirovljenika.

Šumarstvo u Hrvatskoj

• Šume pokrivaju 39,4% teritorija Hrvatske.
• 260 autohtonih drvenastih vrsta, od toga oko 60 autohtonih vrsta drveća.
• Bjelogorične šume (listače) čine 84%, a crnogorične (četinjače) 16% ukupne drvne mase.
• Najzastupljenije vrste: bukva (49%), hrast (28%), obični grab (9%).
• Godišnji prirast drvne mase iznosi 10,5 milijuna m³, a sječa 5,5 milijuna m³.
• Hrvatska ima veliko drvno bogatstvo; prirast je veći od sječe.
• Drvna industrija nije tehnološki razvijena.
• Izvoze se trupci, poluproizvodi i drvnoindustrijski proizvodi.
• Proizvodnja i prerada papira razvijene su u Zagrebu i Belišću.

Ribarstvo u Hrvatskoj

• Postoje uvjeti za razvoj, ali nije razvijeno u mjeri u kojoj bi moglo, zbog slabe ribarske flote.
• Ribarstvo je dodatni izvor prihoda; godišnji ulov iznosi 70.000 tona (lovi se plava riba).
• Manji dio ulova prodaje se kao svježi prehrambeni proizvod, a ostatak se industrijski prerađuje.
• Razvedena obala osigurava uvjete za razvoj marikulture, koja obuhvaća umjetni uzgoj morskih životinja i biljaka radi hrane (dominira uzgoj školjaka i riba, poput tune i bijele ribe).
• Slatkovodno ribarstvo zastupljeno je u panonsko-peripanonskom prostoru, uz uzgoj šarana i pastrve.

Glavna obilježja poljoprivredne proizvodnje

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su primarne djelatnosti čija je funkcija podmirivanje potreba za čovjekovu egzistenciju.

Poljoprivredne površine čine 57% teritorija Hrvatske. Najviše se uzgajaju žitarice, krmno bilje, uljanice, povrće i krumpir.

Panonska poljoprivredna regija

• Najrazvijenija poljoprivredna regija, obuhvaća prostor istočne Hrvatske, Podravine i Posavine.
• Uzgajaju se pšenica, kukuruz, krmno bilje, krumpir i industrijsko bilje.
• Bitno je stočarstvo: uzgoj goveda, konja, svinja i peradi.

Peripanonska brežuljkasta regija

• Obuhvaća središnju Hrvatsku i gorja zapadnog dijela Slavonije.
• Polikulturna proizvodnja, uzgoj voća i povrća, mliječno govedarstvo, vinogradarstvo.
• Razvijena prehrambena industrija.

Gorska poljoprivredna regija

• Obuhvaća Učku, Ćićariju (zapad), Dinaru i Kamešnicu (jug).
• Ne pogoduje razvoju poljoprivrede.
• Obilje pašnjaka dobar je preduvjet za razvoj stočarstva.
• Uzgaja se krumpir, kupus, ječam, zob, šljive i jabuke.
• Bogatstvo regije su šume i krški vodni resursi.

Jadranska regija

• Obuhvaća Istru, Kvarner i Dalmaciju.
• Malen udio obradivih površina.
• Uzgajaju se maslina, vinova loza, smokve, agrumi.
• Na krškom kamenjaru s malo trave uzgajaju se ovce i koze.