Krleža, Marinković, Novak, Salinger i Kovačić — značajna djela hrvatske književnosti i modernizma

Krleža, Marinković, Novak, Salinger i Kovačić: ključna djela i periodi

Miroslav Krleža — drama "Gospoda Glembajevi"

Miroslav Krleža autor je drame „Gospoda Glembajevi“ i jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika. Drama „Gospoda Glembajevi“ nastala je 1928. g. i pripada drugom razdoblju hrvatske književnosti. Gospoda Glembajevi, uz drame „U agoniji“ i „Leda“, čini dramsku trilogiju o Glembajevima, koja nakon ciklusa Legendi i ratnih drama predstavlja Krležin treći dramski ciklus, u kojem poštuje Aristotelovo jedinstvo vremena, mjesta i radnje.

Drama „Gospoda Glembajevi“ podijeljena je na tri čina i po vrsti se može odrediti kao psihološka drama, komorna drama ili moderna građanska drama. Mjesto radnje je kuća obitelji Glembajevih, a vrijeme radnje je razdoblje između jedne i pet sati ujutro.

Miroslav Krleža — roman "Povratak Filipa Latinovića"

Krležin roman „Povratak Filipa Latinovića“ objavljen je 1932. g. i pripada razdoblju hrvatske književnosti od 1928. do 1952. godine. Roman se najčešće naziva prvim pravim modernim romanom u hrvatskoj književnosti, a žanrovski se može odrediti kao psihološki roman, monološko-asocijativni roman, roman o umjetniku, roman lika i bildungsroman.

Krleža u svojim djelima koristi egzistencijalne elemente te je na njega veliki utjecaj imao Marcel Proust. „Povratak Filipa Latinovića“ treći je Krležin roman, nakon kojeg je objavio i romane „Na rubu pameti“, „Banket u Blitvi“ i „Zastave“.

Ranko Marinković — klasična i postmodernistička obilježja u romanu "Kiklop"

Ranko Marinković jedan je od najznačajnijih hrvatskih pisaca druge polovice 20. stoljeća, najpoznatiji po svojoj novelističkoj zbirci „Ruke“, drami „Glorija“ i romanu „Kiklop“, koji je jedan od triju njegovih romana uz „Zajedničku kupku“ i „Never more“.

„Kiklop“ je moderni egzistencijalistički roman objavljen 1965. godine; pa po godini objavljivanja pripada razdoblju druge moderne, ali najavljuje i postmodernistička obilježja jer sadrži naglašenu intertekstualnost prožetu ironijom i jezičnim igrama. Roman objedinjuje egzistencijalistički, društveni i psihološki tematski plan, koje Marinković kombinira i pretače u svoje djelo Kiklop. Radnja se odvija u predratnome Zagrebu i roman ponajprije tematizira uznemirenu i tjeskobnu atmosferu zagrebačkoga društva uoči Drugoga svjetskog rata.

Vjenceslav Novak — realizam i obiteljski roman

Vjenceslav Novak jedan je od najznačajnijih hrvatskih pisaca realizma u 19. stoljeću, a zbog dotjeranosti realistične pripovjedne tehnike u svojim djelima nazivan je i „hrvatskim Balzacom“. Osim romana „Posljednji Stipančići“, napisao je i romane „Dva svijeta“, „Pavao Šegota“ i „Tito Dorčić“.

Podnaslov romana „Posljednji Stipančići“ — Povijest jedne patricijske obitelji — najavljuje temu romana, koja prikazuje propadanje plemstva na primjeru senjske patricijske obitelji Stipančić. Djelo ima uokvirenu kompoziciju i može se odrediti kao društveni i kao obiteljski roman. Mjesto radnje je Senj, a vrijeme radnje je prva polovica 19. stoljeća.

Jerome David Salinger — "Lovac u žitu" i pripovjedačka perspektiva

Jerome David Salinger suvremeni je američki književnik koji piše za vrijeme kasnoga modernizma. Njegov roman „Lovac u žitu“ jedan je od kultnih romana američke književnosti, a smatra se da je Salinger njime utemeljio određenu vrstu proze koja oslikava glas mladih.

Roman je psihološkog karaktera i pisan je kao ispovijest u prvom licu; pripovijedanje je linearno, s mnoštvom epizoda i mnogobrojnim digresijama koje služe karakterizaciji glavnog lika. Početak je obilježen retrospekcijom, no za pripovjedača još možemo naglasiti da je nepouzdan jer prešućuje ono što bi možda bilo važno te što bi događaje pokazalo u drugačijem svjetlu.

Ante Kovačić — "U registraturi" i realizam

Roman „U registraturi“ jedan je od najpoznatijih i najboljih djela hrvatskog realizma. Ante Kovačić napisao je „U registraturi“ u 19. stoljeću za vrijeme industrijske, političke i književne revolucije u Hrvatskoj, što se jasno odražava u djelu.

Roman je uokvirene kompozicije: započinje i završava u prostoru registrature, dok je središnji dio životna priča ostarjeloga činovnika Ivice Kičmanovića. Ante Kovačić autor je pripovijetki poput „Bježi-hajka“, „Zagorski luđak“, romana „Baruničina ljubav“ te mnogih drugih.

Izbor značajnih djela (kratka lista)

• Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovića, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave
• Ranko Marinković: Ruke, Glorija, Kiklop, Zajednička kupka
• Vjenceslav Novak: Posljednji Stipančići, Dva svijeta, Pavao Šegota, Tito Dorčić
• Jerome D. Salinger: Lovac u žitu
• Ante Kovačić: U registraturi, Baruničina ljubav, Bježi-hajka, Zagorski luđak

Napomena o izvorima i terminologiji

Sve napomene u tekstu nastojale su sačuvati izvorne informacije, uz ispravke pravopisnih i gramatičkih pogrešaka te prilagodbu velikih i malih slova radi jasnoće i konzistentnosti.