Osnove evolucije: filogenija, geološka razdoblja, mikro- i makroevolucija, adaptacija i selekcija

Osnovni pojmovi evolucije

Filogenija – proučava evolucijske odnose između taksonomskih razina organizama (jedan predak).
Geološka razdoblja – eoni (prekambrij, fanerozoik), ere (paleozoik, mezozoik, neozoik), periode i epohe.

Ere

Paleozoik

• Ordovicij (razina kisika)
• Silur (kopnene biljke i životinje)
• Perm (Pangea)
• Devon (ribe, papratnjače...), pojava gmazova i kleidoničkog jajeta (3 ovojnice: alantois, korion, amnion)

Mezozoik (era dinosaura)

• Trijas
• Jura (dinosauri, prve letećе ptice)
• Kreda (izumiranje)

Neozoik (era sisavaca)

• Tercijar → Paleocen (prvi sisavci)
• Kvartar → Holocen (ljudsko društvo)

Prekambrij

• Najstarije geološko razdoblje.
• Ediakarska fauna – prije oko 600 milijuna godina; predstavlja najstarije složene višestanične organizme.

Makroevolucija i mikroevolucija

Makroevolucija – bavi se proučavanjem promjena na razini skupina.

Mikroevolucija – promjene unutar genetskog sastava populacije koje omogućuju promjene populacije. Ako je postignuta genska ravnoteža u populaciji, nema promjena.

Izvori promjena

• Mutacije – promjene u sastavu molekule DNA.
• Migracija – proces prelaska jedinki iz jedne populacije u drugu (dolaze novi geni).
  • Emigracija – izlazak jedinke iz populacije.
  • Imigracija – ulazak jedinki u populaciju.
  • Intraspecijska migracija – migracija jedinki iste vrste.
  • Interspecijska migracija – migracija jedinki različitih vrsta.
• Protok gena – prijenos gena od populacije do populacije.
• Genski drift – pojava kada se gube aleli (genska svojstva), što dovodi do izumiranja.
• Efekt osnivača – odvajanje manjeg broja jedinki i osnivanje nove populacije (Amiši, zatvorene zajednice, bolesti...).
• Efekt uskog grla (boce) – promjene u sastavu populacije zbog bolesti ili prirodne katastrofe.

Adaptacija

Adaptacija – opće (makroevolucija) i specifične (mikroevolucija).

• Promjena boje tijela:
  • kriptička obojenost (gušter)
  • aposematička obojenost (upozorava)
• Batesova mimikrija – neopasan organizam oponaša opasnu.
• Müllerova mimikrija – kada opasne vrste imaju slične oznake.
• Vrste selekcije:
  • stabilizirajuća (povećanje jedinki sa srednjom vrijednosti)
  • disruptivna (ekstremne vrijednosti)
  • usmjerena (za najbolju prilagođenost okolišu)

Selekcija

Selekcija – omogućava adaptacijske promjene.

• Prirodna (okoliš), umjetna (čovjek) i spolna (partner).
• Cilj – povećanje adaptivne vrijednosti („fitness“) populacije.
• Adaptacije – omogućuju lakše preživljavanje i razmnožavanje.