Povijest Europe i SAD-a: Od industrijske revolucije do Proljeća naroda

Povijest

Povijest je znanost koja proučava prošlost. Povijesni izvori dijele se na: usmene, pisane, slikovne i materijalne.

Stanje u Europi (18. st.)

• Dominiraju apsolutne monarhije.
• 1770. g. James Watt – parni stroj – započinje prva industrijska revolucija.
• Formula napretka: mišići + kalorije = parni tkalački stroj.
• Vodeće sile: Francuska, Velika Britanija, Austrija, Pruska, Rusija.

Velika Britanija

• 1707. g. Act of Union (Zakon o Uniji) – proglašeno je Ujedinjeno Kraljevstvo.
• Nema feudalnog sustava, što omogućuje brži razvoj.
• Glavne industrije: tekstil, brodogradnja, trgovina, metalurgija.

Francuska

• Feudalna monarhija s nestabilnom ekonomijom.
• Društvo podijeljeno na 3 staleža:
  • Plemstvo (1%)
  • Svećenstvo (4%)
  • Treći stalež – građani i seljaci (95%)

Rusija

• Modernizacija pod Petrom I. Velikim.
• Pobjede u ratovima protiv Švedske i Osmanskog Carstva.
• Katarina II. Velika – reforme u vojsci i mornarici, proširenje granica Rusije.
• Teritorij Rusije proširen na račun Poljske kroz tri podjele Poljske (1772. g., 1793. g. i 1795. g.).

Pruska

• Nastala 1701. g.
• Uspon postignut za vrijeme Fridrika II. Velikog, prosvijećenog apsolutista koji provodi niz reformi.
• Militarizacija države – prerasla u jaku vojnu silu.

Razvoj SAD-a

• 1607. g. nastalo je prvo stalno naselje Engleza u Americi – Jamestown.
• Novi Amsterdam postaje budući New York.
• Ustrojeno je 13 engleskih kolonija; velika razlika između sjevernih (razvijena proizvodnja i trgovina) i južnih (veleposjedi i robovi).
• 1621. g. osnovan Američki parlament u Jamestownu.

Sedmogodišnji rat i gospodarsko iskorištavanje

• 1754. g. – 1763. g. sukob između Francuske i Engleske na teritoriju Sjeverne Amerike.
• Engleska nameće poreze kolonijama za financiranje rata.
• 1770. g. prvi sukob kolonista i engleske vojske zbog poreza na čaj.
• 1773. g. "Bostonska čajanka" – Amerikanci bacaju čaj s engleskih brodova u luku.

Početak rata za nezavisnost

04. srpnja 1776. g. Kongres donosi Deklaraciju nezavisnosti (autori: Jefferson, Franklin, Adams), čime se proglašava odcjepljenje 13 kolonija.

Deklaracijom je istaknuto:

• Svi ljudi su rođeni jednaki.
• Pravo na život, slobodu i potragu za srećom.
• Narod smije smijeniti vladu koja radi protiv njegovih interesa.

Kongres čine:

• Senat (svaka država bira zastupnike).
• Predstavnički dom (zastupnici izabrani na izborima).

Tijek rata

• George Washington – vrhovni zapovjednik američke vojske.
• Pobjede britanske vojske (1776. – 1777.).
• Prekretnica kod Saratoge 1777. g. – predaja britanske vojske.
• Francuska, Španjolska i Nizozemska šalju pomoć Amerikancima.

Kraj rata i prvi ustav

• 1781. g. Britanci kapitulirali kod Yorktowna.
• 1783. g. Mirovni ugovor u Parizu – potvrđena nezavisnost SAD-a.
• 1787. g. donesen Ustav SAD-a – SAD postaje savezna republika.
• Pojava rasne nejednakosti i sukobi s Indijancima.

Razvoj gospodarstva

• Sjeverne države: industrija i manufaktura.
• Južne države: zemljoradnja i plantaže.
• Robert Fulton – prvi parobrod (1807. g.).
• Do sredine 19. st. SAD postaje vodeća gospodarska sila.

Francuska do revolucije

Francuska je bila feudalna apsolutna monarhija. Sudjelovanje u Sedmogodišnjem ratu i Američkoj revoluciji dovelo je do bankrota države.

Društvena struktura:

1. Svećenstvo
2. Plemstvo
3. Treći stalež (90-95%)

Uzroci krize: loša financijska politika, veliki troškovi dvora, visoki porezi. Kralj Luj XVI. bio je slab vladar, oženjen Marijom Antoanetom (kćer Marije Terezije), nespreman za vlast.

Francuska revolucija

Započela je 1789. g. Glavne struje:

• Jakobinci (radikalno građanstvo).
• Žirodinci (umjereni predstavnici bogatih građana).

Vladavina terora: Jakobinci, predvođeni Robespierreom (1793. – 1794. g.), provode masovna smaknuća političkih protivnika (oko 40,000 ljudi). 1793. g. smaknuti su Luj XVI. i Marija Antoaneta.

1792. g. revolucionari objavljuju rat Austriji i Pruskoj. Padom jakobinaca 1795. g. uspostavlja se Direktorij – nova vlada od 5 članova.

Napoleon Bonaparte

Dolazak na vlast

• Istaknuo se u borbama; 1797. g. osvojio Veneciju.
• 1799. g. državnim udarom zbacio Direktorij.

Zemlje koalicije

Protiv Napoleona ratuju: Velika Britanija, Austrija, Pruska i Rusija.

Najvažnije bitke

• 1805. g. Austerlitz i Trafalgar.
• 1809. g. Wagram.
• 1812. g. pohod na Rusiju.

Pad

• 1813. g. bitka kod Leipziga (Bitka naroda) – težak poraz Francuza.
• Napoleon protjeran na otok Elbu.
• 1815. g. bitka kod Waterlooa – konačan poraz i progonstvo na Sv. Helenu.

Bečki kongres (1814. g.)

• Glavnu riječ vode Engleska, Austrija, Rusija i Pruska.
• Povratak Francuske na stare granice.
• Osnovan Njemački savez (38 država).
• Osnovana Sveta alijansa s ciljem sprječavanja daljnjih ratova i revolucija.

Nacionalni pokreti i revolucije

Staro i novo: Konzervatizam vs. Liberalizam

• Konzervatizam: očuvanje poretka, red, autoritet, moralne vrijednosti, centralizam.
• Liberalizam: ukidanje feudalizma, slobodna trgovina, političke slobode, razvitak pojedinca.

Balkan

• Srpski ustanci protiv turske vlasti (1804. i 1815.).
• Načertanije (Ilija Garašanin) – tajni program o stvaranju Velike Srbije.
• Vuk Karadžić postavlja temelje ideji o Velikoj Srbiji.
• 1821. g. Grčki rat za nezavisnost.

Francuska, Italija i Njemačka

• Francuska: 1830. g. abdicira Karlo X.; vlada Luj Filip do 1848. g.
• Italija: Razjedinjena; Pijemont najsnažniji. 1831. g. osnovana "Mlada Italija".
• Njemačka: Razjedinjena; suparništvo Austrije i Pruske unutar Njemačkog saveza.

"Proljeće naroda" (1848. g.)

• Revolucijska zbivanja započeta u Francuskoj, šire se na njemačke i talijanske države.
• Revolucije su uglavnom ugušene do kraja 1849. g.

Habsburška Monarhija

• Revolucija u Beču 1848. g.; pobune Mađara, Poljaka, Talijana i Čeha.
• Novi car postaje Franjo Josip I.
• Josip Jelačić bori se protiv mađarskih revolucionara.
• Mađarska revolucija: vođa Lajos Kossuth; revoluciju slamaju austrijska, ruska i hrvatska vojska.

56788