Untitled 1
serbocroata con un tamaño de 4,63 KBOblic prometa u hrv -cestovni- najvazniji oblik, sudjeluje 65% orinetam razvoj u zaostajanju, do 91 nije mogla samostalno razvijati al ce se poceti razvijati u buducnosti, -željeznički- namijenjem prijevozu robe (zg putnika), kljucna uloga u gosp razvoj, nastavile graditi pruge, razvoj automobil promet dolazi do zatvaranja manjih pruga, nedostaci manja fleksibilnost i sporost, nedovoljno ulagaje u moderniczaciju i odrzavanje, -riječni, jezerski, kanalski- namijenjen prijevozu robe, vazan i jeftin oblik, najvaznija plovna rijeka Dunav, a isticu se Sava i Drava, Vukovar je najveca rijecna luka, problemi i pad u prometu robe, -gradski- autobusni i tramvjasku (Zg i Os) promet, Zg ima najslozeniji sustav (autobus, tramvaj, prigradska željeznia, uspinjača) , -cjevovodni- nejeftniji oblik, prijevoz nafte i plina, JANAF najvazniji naftovod na teritoriju hrv, -telekomuncijski- sve razvijeniji zbog razvoj mobilne telefonije i sirenje internetske mreze, tisucu postanskih ureda, telefonski promet dositago eu rainu, 5 mil mobitela ima hrv, 1/3 hrv ne koristi internet, -pomorski- najstariji najvazniji oblik, uspjesna tradicija u hrv, prevezeno 23% robe i 13% putnika, luke St, Ri, Ploče, Zd, Pu, Sb, Du, opremljene za prihvat kruzera, Ri najeveca, St vodi u prometu, -zracni- u hrv se razvija nakon 2.Sv.Rata, prije domovinskog kroz luke prolazilo 4-5 mil putnika godisnje, međunarodne luke (Zg, Os, Pu, Ri, Zd, St, Du), problem je zastarjelost zracnih luka
Turisticki cimbenici- atraktivni- brojne prirodne pogodnosti, obala, klima, cisto more, otoci, planine, gore, -drustveno privlacni- spomenici, narodni obicaji, etnografska bastina, -prometni- gradnja autocesta, tunela, mostovaprobelm zeljeznicki promet, -receptivni- provodenjem privatizacije doslo do smanjenja broja postelja, ali ido podizanja kvalitete smjestenih resurse
Oblici turizma- primorski, zdravstveni (toplice), planinski, gradski, kulturni, vjerski, nautički, seoski (ruralni) robinzonski, nudistički
Povijesni razvoj turizma- začetak doba Austro-ugarske, 1844 opatija Villa Angiolina, opatija proglasena klimatskim lijecilistem, „Nica Jadrana“, turizam razvija u hvaru, crikvenici i zadru, kontinetalni turizam, Plitvicka jezera, hoteli, odmaralista, kampovi, magistralne ceste, 1987 je 68 mil nocenja
Turisticke regije u hrv –primorska- najvaznija, 95% smjestajnih kapaciteta i 90% turistkih nocenja, najveci prirodi, turisticke regije su istarska(dominantnha, povoljan prir-geo polozaj, kulturno-pov bastina, prirodne ljepote, brijnu, Pazinska jama, Arena u Puli...), kvarnerska (Opatija, Crikvenica, N Vindolski, Krk, Cres, Lošinj, Rab...), sjevernodalmatinska (nac park Paklenica, Kornati, Krka, Vransko jezero, jezgre Zdm Šb, Biograda, nauticki turizam), srednjodlamatinska(razvijena obala, kanjon Cetine, Modro iCrveno jezero, Zlatni rat na bOli, Modra špilja, glavni je Split, otoci hvat, šolta, vis..), juznodalmatinska (Du, Cavtat, Elaftinski otoci, Pelješac, delta Neretve, Korčula, Lastovo, Mljet...), -gorska- najnerazvijenija, smjesteno 1% turistickih kapaciteta, turisticka aktivnost u rasclanjenosti reljefa i hidroloskim i vegetacijskim posebnostima, turisti prolaze kroz regiju pa je tranzitni turizam nedovoljno razvijen, fali hotela, par skijalista, nacionali parkovi, oblici zastitne prirode, -panonsko-peripanonska- sredisnja i istocna hrv, turizam nedovoljno razvijen, oblije prirodnih ljepota, bogato kultorno-povijesno nasljeđe, manje od 5% turistickih nocenja, gl ulogu ima Zg, atraktivne toplice, parkovi prirode i gradovi, razvija se seoski turizam
razvoj masonvog ili elitnog turizma- masovni jer smatram da se ovako ne uzima rizik, ovako cemo stalno imati goste, svima pruzamo mogucnosti da posjete hrvatku i da uzivaju, za elitni nam treba jasan plan kojeg nemamo